Ne bi bilo primjereno samo s ograničenog aspekta arhitektonskog oblikovanja pisati o neboderu podignutome na području željezničke postaje u Ljubljani. Njegovo ime, Situla, zanimljivo je u odnosu na slovensku arheologiju. Realiziran je po planovima arhitektonskoga biroa Bevk Perović arhitekti. Problematiku takvih zgrada potrebno je razmotriti šire – već svojom visinom neboderi agresivno zahvaćaju gradsku siluetu.

U Ljubljani se oko 120 zgrada s više od dvanaest katova naziva neboderima. Dakako da je pojam visoke zgrade u Ljubljani različit od većih gradova, u kojima se dvostruko više zgrade smatraju visokima. Ako bismo krenuli od takvih standarda, u Ljubljani bismo mogli nabrojiti tek pet nebodera.

No Ljubljana nema probleme samo s kvalifikacijom visokih zgrada. U povijesti ljubljanske izgradnje nebodera često se pojavljivao problem izgradnje visokih zgrada. Neboder Nebotičnik arhitekta Vladimira Šubica iz 1933., prvi ljubljanski neboder visok 13 katova, nastao je divljom gradnjom.